Vode

OBILJEŽJA HIDROGRAFSKE MREŽE

Na prostoru porječja bazena Crne Mlake razvijena je relativno gusta mreža površinskih tokova, od kojih je najveći i najznačajniji rijeka Kupčina. Duljina Kupčine je oko 51 kilometar. Zašto “oko”? Korito Kupčine je nakon 34. kilometra u velikoj mjeri izmijenjeno različitim regulacijama, nakon ušća sa Spojnim kanalom koji prikuplja vodu ostalih tekućica i oborinske vode s autoceste, zbog čega je teško odrediti njenu stvarnu duljinu.

U slijevnom području jezera Crne Mlake najvažniji su vodotoci: Botića, Mala Botića, Lukavac, Okićnica i Gonjeva, iz čijih se vodotoka voda direktno slijeva prema jezerima Crna Mlaka. Vodotok Okićnica dijelom je skrenut uz autocestu, u smjeru jugozapada, gdje se spaja s vodom vodotoka Gonjeva i propustom prolaze ispod autoceste, kao što prolazi i vodotok Botića.

Bitno je spomenuti i vodotok Brebernicu od koje se dio vode odvaja za napajanje ribnjaka, te vodotoke Skopljak, Vešćak i Rakovec koji napajaju ribnjake Pisarovina na jugoistoku istraživanog područja.

Spojnim kanalom uz autocestu su obuhvaćeni vodotoci: Rakovac, Bresnica, Reka, Struga (Suha) i Črnac. Južno od ušća Kupčine i spojnog kanala nalaze se vodotoci Stojnica i Bukovac, koji su važni za opskrbu ribnjaka Draganić vodom.

Ukupna duljina svih vodotoka na porječju bazena Crne Mlake iznosi 1267 km, dok je površina poriječja 672,8 km2. Gustoća riječne mreže je 1,88 km/km2.

Površinske vode u sastavu porječja Crne Mlake s mjernim postajama.
Korito vodotoka Botića ispod autoceste Zagreb-Karlovac.

HIDROLOŠKA OBILJEŽJA KUPČINE

Budući da su na istraživanom području jedine dvije hidrološke postaje na rijeci Kupčini, za analizu hidroloških obilježja odabrane su vrijednosti protoka na postaji Kupčina – Strmac u razdoblju od 1991. do 2020. godine. Trendovi hidroloških obilježja Kupčine vrlo vjerojatno oslikavaju i hidrološko stanje na ostalim vodotocima koji pritječu Crnoj Mlaki. Analizirane su karakteristične vrijednosti protoka, odnosno srednji visoki protoci (SVQ), zatim srednji protoci (SSQ) te srednji niski protoci (SNQ). Prvi, slabije izraženi minimum javlja se u siječnju za srednje visoke (SVQ), srednje (SSQ) i srednje niske (SNQ) vrijednosti protoka u promatranom razdoblju.

Rezultati analize protoka u razdoblju od 1991. do 2009. godine pokazali su kako rijeka Kupčina na postaji Strmac ima peripanonski kišno-snježnim režim. Metodom modulnih koeficijenata analizirani su i podaci u razdoblju od 2010. do 2020. godine. Prema rezultatima analize režim Kupčine djelomično se promijenio u zimskim i proljetnim mjesecima. Minimum iz veljače javlja se mjesec dana ranije te je taj prvi minimum za novije razdoblje izraženiji od onog u ranijem razdoblju. Prvi maksimum također se javlja ranije u novijem razdoblju , odnosno u novije vrijeme javlja se u veljači što je dva mjeseca ranije nego prije. Drugi, ljetni minimum, javlja se isto u novijem kao i u prethodnom razdoblju, u srpnju, međutim s nižim prosječnim vodostajima. Drugi maksimum u razdoblju od 1991. do 2009. javljao se u prosincu, dok se u novijem razdoblju javlja u studenom. Razlog za takve promjene u režimu Kupčine može se tumačiti sve manjom količinom snijega tijekom godine što bi trebalo potvrditi detaljnijim analizama.

Srednje mjesečne vrijednosti protoka (plavo) i trend kretanja srednjih mjesečnih vrijednosti protoka (crveno) na rijeci Kupčini na postaji Strmac od 1991. do 2020. godine. Izvor: Sektor za hidrologiju DHMZ-a.

Sukladno podacima o padalinama, vidljiv je trend povećanja razlika (amplituda) u protocima između mjeseca s najnižim i mjeseca s najvećim vrijednostima srednjih protoka. Također je vidljiv i porast u broju maksimalnih srednjih mjesečnih vrijednosti protoka u zadnjih desetak godina.

Godišnje amplitude srednjih mjesečnih vrijednosti protoka i trend kretanja vrijednosti godišnjih amplituda na postaji Strmac na rijeci Kupčini u razdoblju od 1991. do 2020. Izvor: Sektor za hidrologiju DHMZ-a.

Analiza ukazuje na trend povećanja ukupne količine padalina na istraživanom području, a sukladno tome i povećanje količine vode, odnosno protoka. Može se pretpostaviti kako drugi tokovi imaju slične hidrološke trendove. Blagi porast ukupne količine padalina i vode na godišnjoj razini potrebno je oprezno tumačiti, budući da su sve izraženije amplitude u kretanjima vrijednosti padalina i protoka unutar godine. To ukazuje na sve izraženije ekstreme te naglije izmjene sušnih i vlažnih mjeseci, odnosno godina, posebno u posljednjih 10-ak godina. Sukladno tome, hidrološki ciklus na istraživanom području je sve nestabilniji, pri čemu najveću ulogu vjerojatno imaju klimatske promjene. Promjene u temperaturama zraka i padalinama, odnosno sve kraće zadržavanje snježnog pokrivača, najvjerojatniji su uzrok promjene u protočnom režimu Kupčine.