Hidromorfološko stanje tekućica razlikuje se od jednog vodnog tijela do drugog. Međutim, mogu se utvrditi neke pravilnosti kao i glavni hidromorfološki problemi.
Vidljivo je kako gornji dijelovi tokovi tekućica, na žumberačkom području imaju najbolje ukupno hidromorfološko stanje (Slapnica, gornji tok Kupčine, Žumberačka reka). Međutim, ni oni nisu bez antropogenog utjecaja. Postoje neznatni utjecaji na njihove obale, ali i prisutnost hidrotehničkih građevina koje utječu na tok. Iako prevladavaju stari mlinovi sa svojim pregradama nailazimo i na stube i pragove.
U srednjem dijelu tokova dokumentirani su značajniji antropogeni pritiske i modifikacije, što utječe na njihovo hidromorfološko stanje. Sve je veći broj hidrotehničkih stuba i pragova u koritu. Te modifikacije utječu na uzdužnu povezanost tekućica. Oni djelomično ili u potpunosti sprječavaju pronos sedimenta nizvodno i migraciju vrsta koje u njima žive pa je upitna i funkcija koridora. Velik dio tekućica ima presječen prirodni put tečenja spojnim kanalom uz autocestu koji prikuplja njihovu vodu i odvodi je do ušća u Kupčinu. Bitno je napomenuti kako tekućice koje prirodno otječu prema jezerima Crne Mlake nisu zahvaćene spojnim kanalom. Dio vode Kupčine se nakon ušća sa spojnim kanalom preusmjerava na Spojni kanal Kupčina, dok manji dio protječe starim koritom Kupčine.
Na prostoru bazena Crne Mlake tekućice su kanalizirane, a tokovi su rascjepkani umjetnim kanalima. Takvo stanje onemogućava prirodno plavljenje naplavne ravnice i lateralno kretanje korita. Kanaliziranjem ima više utjecaja:
- mijenja tlocrtni oblik, ali i oblik poprečnog profila tekućica,
- uzrokuje mnogo brže otjecanje vode, odnosno njeno kraće zadržavanje u koritu,
- snižavanje razine vodnog lica odnosno podzemnih voda
U prilog tome ne ide ni činjenica da je većina vodotoka prekinuta i preusmjerena, odnosno prekinuta spojnim kanalom autoceste, što znači da se nizvodno od njega njihova korita ne pune dovoljnom količinom vode. Također je potrebno ukazati i na prisutnost vodocrpilišta na istraživanom području, čiji učinak na stanje podzemnih voda još nije utvrđen. Problem predstavlja i ilegalno zahvaćanje voda zabilježeno na Okićnici, kao i značajna morfološka degradacija korita, odnosno njegovo proširenje. Na proširenju voda je ujezerena i slabo otječe. Usporavanje vode, pojačano ispiranje sedimenta i uklanjanje riparijske vegetacije utječe i na ekološka svojstva vode. Sve to odražava se u promijenjenim erozijskim i akumulacijskim procesima, odnosno fluvijalnim geomorfološkim procesima i oblicima. Uz hidrotehničke građevine pojačano je taloženje (sedimentacija), a kanaliziranje tekućica pojačava njihovo erozijsko djelovanje zbog jače energije toka.