Mjerenja

U svrhu određivanja osnovnih hidroloških obilježja glavnih vodotoka koji opskrbljuju ribnjake Crna Mlaka vodom odrađena su četiri terenska obilaska u lipnju, srpnju, rujnu i studenom 2022. Zbog nepostojanja hidroloških podataka odnosno hidroloških postaja na istraživanim vodotocima, obavljena su terenska mjerenja protoka te fizikalno-kemijskih obilježja vode. Lokacije mjerenja određene su temeljem GIS analize i terenskog obilaska. Na isti način određene su i lokacije koje je bilo potrebno terenski dodatno provjeriti u pogledu načina korištenja zemljišta i zahvaćanja vode, u svrhu determinacije negativnog utjecaja na vodotoke, a time i ribnjake Crna Mlaka.

Lokacije mjernih točaka.

Mjerenje hidroloških obilježja sačinjavalo je terensko mjerenje poprečnih profila, odnosno mokrog profila tekućica na svim navedenim lokacijama. Uzduž profila uz pomoć hidrometrijskog krila mjerena je brzina tečenja vode. Koristeći rezultate mjerenja površina profila i brzine tečenja dobivene su vrijednosti protoka. Osim protoka, na lokacijama su mjerena i fizikalno-kemijska obilježja vode. Korištenjem prijenosnog multimetra izmjerena je temperatura vode, pH vrijednost vode, električna provodljivost (EC) te količina otopljenih krutih tvari (TDS).

Prilikom terenskih izlazaka, prema potrebi je korištena bespilotna letjelica (dron) kako bi se dobio bolji pregled prostora te zabilježili potencijalni pritisci na vodotoke. Korištenjem RTK GNSS/GPS uređaja Emlid REACH mjerena je nadmorska visina korita na lokacijama na Okićnici, kako bi odredili apsolutni pad (razlika u nadmorskoj visini) i relativni pad (prosječan pad u nadmorskoj visini po jedinici duljine) tekućice između mjernih mjesta.

Sažetak rezultata mjerenja

Rezultati pokazuju rast protoka u smjeru tečenja između lokacija Okićnica 1 i Okićnica 2 u sva četiri mjerenja. Rast je posljedica dotoka vode iz odvodnih kanala u Okićnicu te dotoka vode manjim pritocima. Rezultati upućuju na to da ribnjak na području sela Špoljarići nema značajan utjecaj na hidrološke prilike na Okićnici. Zabilježen je uspor pod utjecajem mosta, odnosno praga ispod mosta na lokaciji Okićnica 2. Usporavanjem se voda zadržava uzvodno i teče vrlo malim brzinama. Time se u toplim razdobljima povećava evapotranspiracija i temperatura vode. Problem uspore još je izraženiji prilikom niskih vodostaja. Tada je otjecanje preko praga znatno otežano. Ono što ublažava utjecaj uspore je relativno dobro očuvana riparijska vegetacija koja zasjenjuje vodotok u većoj mjeri.

Na lokaciji Okićnica 3 nakon autoceste na terenskom mjerenju 14. 6. 2022.) izmjeren je protok od 74,9 l/s, što predstavlja značajno povećanje količine vode u odnosu na izmjerene vrijednosti na lokaciji Okićnica 2. Uzrok je prikupljanje padalinskih voda (dan prije mjerenja) i njihovo usmjeravanje putem kanala i bujičnih pritoka prema sabirnom kanalu. Na drugom terenskom mjerenju na lokaciji Okićnica 3 izmjeren je puno manji protok u odnosu na prvo mjerenje (11,2 l/s). Hidrološki je važnija činjenica da je izmjereni protok bio manji i od protoka na uzvodnim lokacijama Okićnica 2 (16,3 l/s) i Okićnica 1 (15 l/s), za razliku od prvog mjerenja (14.6.) kada je bio višestruko veći. Pretpostavljeni razlog je protjecanje vode kroz kanal uz autocestu, kao i proširenje i ujezerenje uzrokovano branom nakon propusta ispod autoceste.

Ispust slijevnih voda s autioceste u vodotok – potencijalna ugroza.

Mjerenja na na lokacijama Brebernice i Botića ukazuju na njihova bujična obilježja i različita fizikalno-kemijska obilježja u odnosu na Okićnicu. Na prvom terenskom mjerenju (14.6.) izmjerena vrijednosti protoka za Brebernicu iznosila je 74,2 l/s, a za Botiću 20,5 l/s. Minimalne vrijednosti izmjerene u srpnju iznosile su višestruko manje vrijednosti, tek 6 l/s za Brebernicu i 3,5 l/s za Botiću.

Izmjerene vrijednosti električne provodljivosti (EC) te količine otopljenih krutih tvari (TDS) značajno su niže kod Botiće i Brebernice nego kod Okićnice. Glavni uzrok tome su različita izvorišna područja tekućica, odnosno njihova geološka podloga i hidrogeološki uvjeti. Brebernica i Botića izviru iz područja gdje prevladavaju donjopleistocenske naslage šljunaka, pijesaka i glina. Izvorišno područje Okićnice je u području karbonatnih naslaga donjeg i srednjeg trijasa, što uzrokuje veće vrijednosti TDS i EC.