Glavni vodotoci koji opskrbljuju ribnjake su Okićnica te Brebernica s pritokom Botića. Procjena zaposlenika je da iz Okićnice dolazi oko 70% vode, a iz Brebernice 30% vode u ribnjake.
Duljina Okićnice je, od najduljeg izvorišnog kraka (Konšćica) do ribnjaka Crna Mlaka, 27,3 km. Duljina cijelog riječnog sustava Okićnice (sa svim pritocima) je 102,5 km na porječju površine 56 km2.
Duljina Brebernice od najduljeg izvorišnog kraka do ribnjaka Crna Mlaka iznosi 16,6 km. Duljina riječnog sustava Brebernice iznosi 112 km tekućica na porječju površine 60 km2.
Unatoč sličnim duljinama riječnog sustava i površine porječja, mjerenja ukazuju na to da je riječni sustav Okićnice nešto bogatiji vodom. Jedan od uzroka takve pojave jesu različita geomorfološka svojstva porječja. Naime najviša točka porječja Okićnice je na visini od oko 750 m, dok je najviša točka porječja Brebernice na visini od oko 260 m. Utjecaj reljefa na padaline je takav da s povećanjem nadmorske visine u prosjeku raste i količina oborina. Osim reljefa bitno je istaknuti i (hidro)geološke razlike. Prema dostupnim podacima na području porječje Okićnice je bogatije izdašnijim izvorima. Treba istaknuti da je dio izvora porječja Okićnice uključen u javnu vodoopskrbu (OHGK Zagreb).
Kao ključni hidromorfološki problem izdvojen je preusmjereni tok Okićnice uz autocestu, u obliku sabirnog kanala i propust ispod same autoceste. Na tom dijelu postoji kompleks hidrotehničkih građevina (stube, pragovi, taložnice, tunel). One zajedno s kanalom, prema mjerenjima, mogu imati značajan utjecaj na hidrološka obilježja, odnosno protok vode, pogotovo u ljetnim mjesecima. U to doba voda se zadržava na području kanala i ujezerenja nakon propusta pa otječe usporeno i u manjim količinama. Voda je u tom obliku podložna zagrijavanju i evaporaciji negativno utječe na kvalitetu kvalitetu. Također, autocesta i odmorište s obje strane autoceste predstavljaju izvor potencijalni izvor onečišćenja.
