Analize stanja i rezultati istraživanja pokazali su kako protoci na vodotocima slijeva Crne Mlake uvelike ovise o količinama i raspodjeli oborina kroz godinu. Klimatske promjene imaju vjerojatno i najznačajniju ulogu u varijacijama režima otjecanja na Okićnici, Brebernici i ostalim vodotocima.
Nije pronađen nikakav indikator značajnijeg utjecaja ostalih ribnjaka na području slijeva Crne Mlake u vidu utjecaja na hidrološka obilježja. Unatoč tome, potrebno je kontrolirati pravilnost u njihovom funkcioniranju i procijeniti opasnosti od onečišćenja ili širenja potencijalne zaraze među ribljom populacijom. Štetne posljedice lošeg upravljanja na tim ribnjacima mogle bi ugroziti ribnjake Crna Mlaka.
Kao ključni hidromorfološki problemski prostor pokazao se preusmjereni tok Okićnice uz autocestu, što je već istaknuto. Na području Brebernice i vodotoka Botića nisu pronađeni veći hidromorfološki problemi koji bi utjecali na problem vodoopskrbe. Problem mogu predstavljati dabrove brane koje za vrijeme terenskih izlazaka nisu uočene.
PRIJEDLOG BUDUĆIH KORAKA ZA POBOLJŠANJE STANJA
Sukladno dobivenim rezultatima istraživanja 2021. i 2022. godine, predlažu se koraci u svrhu poboljšanja stanja na području slijeva Crne Mlake:
• Uspostaviti sustavno praćenje hidroloških obilježja na Okićnici, idealno u obliku hidrološke postaje ili više njih.
• Utvrditi stvarni utjecaj sabirnog kanala uz autocestu i propusta ispod autoceste na vodni režim Okićnice budućim sustavnim mjerenjima protoka prije i na samom propustu; razmatrati bolje rješenje odvodnje vode ispod autoceste.
• Sanirati prag ispod mosta na lokaciji Okićnica 2 tako da pri najnižim vodostajima otjecanje bude neometano.
• Ustanoviti lokacije i način bespravnog korištenja vode iz vodotoka Okićnice i Brebernice te njihovih pritoka i adekvatna sanacija.
• Spriječiti bespravno korištenje vode iz vodotoka Okićnica i Brebernica, kao i iz njihovih pritoka te osigurati nesmetano tečenje vode.
• Obnoviti i održavati vitalnom riparijsku vegetaciju.
• Detaljno analizirati stvarne i potencijalne antropogene prijetnje te na osnovu nje obaviti geoekološko vrednovanje s ciljem identificiranja pritisaka na stanje krajobraza Crne Mlake.
• Uvesti kontinuirano praćenja stanja i nadzor nad potencijalno štetnim antropogenim pritiscima.
• Osmisliti programe za uključivanje lokalne zajednice i javnosti u osvješćivanje o značenju močvarnih krajobraza i ekosustava u svjetlu klimatskih promjena (projekt poučne staze, radionice za školsku djecu i sl.).
