U geoekološkim istraživanjima se za analizu krajobraza koriste krajobrazni indikatori. Pomoću njih se definiraju obrasci ili uzorci s ciljem održivog upravljanja i zaštite krajobraza. Pomažu u određivanju stupnja promjene koje su posljedica urbanizacije, širenja gospodarskih aktivnosti, utjecaja prometa i dr. Ovi su procesi praćeni smanjivanjem prirodnih krajobraza te pojavom i širenjem prijelaznih (“poluprirodnih”) te antropogenih krajobraza. Jedan od procesa je i usitnjavanje (fragmentacija). To je dijeljenje većih cjelina na manje dijelove. Posljedice se manifestiraju u pogoršavanju usluga ekosustava. Time utječu na lokalnu zajednicu (vizualni identitet, gospodarstvo, kvalitetu života i dr.). Geoekološka analiza krajobraza istraživanog prostora temelji na Nacionalnoj klasifikaciji stanišnih tipova (verzija V) i Karti staništa RH iz 2016. godine.
Analiza stanišnih tipova kao krajobraznog indikatora
U slijevu bazena Crne Mlake prevladavaju staništa sa šumama (E) koje pokrivaju više od pola površine. Slična im je zastupljenost i u užem istraživanom području, no tamo je manja zbog većeg udjela močvarnog okoliša i antropogenih utjecaja na poplavne šume. S obzirom na manji udio broja poligona povoljna je činjenica da se, općenito, ipak radi o većim cjelovitim površinama.
Fragmentiranost krajobraza, koja utječe na stanje prirode, a time i hidromorfološko stanje Crne Mlake, rezultat je društvenih čimbenika u prostoru. Oni su analizirani na temelju rasprostranjenosti prometnica i geografskog razmještaja naselja. Zona najveće gustoće prometnica se poklapa sa zonom najveće gustoće poligona stanišnih na predgorskoj stepenici Žumberka. Gustoća se ovdje kreće između 3 i 7 km prometnica na km2. Po gustoći se ističe i zona kontakta zavale Crne Mlake s predgorskom stepenicom Žumberka. U sjevernoj polovici slijeva Crne Mlake primjetna je veća gustoća prometnica (vrijednost do 4).
Najveća gustoća naselja javlja se duž jugoistočne predgorske stepenice Žumberka, no zanimljive su i povećane gustoće u zoni Žumberka. U užoj zoni glavna zona naselja je duž longitudinalnih prometnice s naglaskom na staru karlovačku cestu. To je ujedno zona najvećih antropogenih pritisaka u kojoj treba obratiti posebnu pažnju na aktivnosti koje utječu na slijev (korištenje zemljišta, zahvaćanje i izmjene vodnih tijela, ugroze od onečišćenja). Znakovit je i reljefno uvjetovan longitudinalni raspored duž dolina što je, zbog karaktera koridora, također pokazatelj pojačanih pritisaka i izvora potencijalnih problema na tekućicama koje Crnu Mlaku opskrbljuju vodom.
Zemljišni pokrov i korištenje zemljišta
S obzirom na zemljišni pokrov i korištenje zemljišta (izvor: Corine Land Cover) stanje je usporedivo sa stanišnim tipovima. U oba promatrana područja prevladavaju šume. To je pokazatelj relativno dobrog stanja dijela krajobraza, posebno u brežuljkastoj i gorskoj zoni Žumberka i Samoborskog gorja. No, u cijelom slijevu antropogeno izmijenjena područja zauzimaju čak 45,4% površine, a u užem području taj je udio 52,6%. To su zone najjačih pritisaka i prijetnji s obzirom na raznovrsne antropogene aktivnosti.
MIJENE KRAJOBRAZA
Obzirom da su rezultati inicijalne studije ukazali na velik stupanj fragmentacije krajobraza, studijom 2022. radi detekcije promjena analizirana je metrika krajobraza u dva vremenska momenta. Obzirom na učestalu pojavu manjih vodostaja na ribnjacima Crna Mlaka koja je zamijećena od uprave ribnjaka od 1994. godine, 1990. godina odabrana je kao početna godina za analizu krajobraza, a 2022. kao primjer recentnog stanja.
Metrika krajobraza obuhvaća i prikazuje mjerljive jedinice sastava i strukture krajobraza, tj. kvantificira prostorne klase i uzorke krajobraza. Za ovaj sažetak izabran je pokazatelj Kernelova gustoća poligona. Prema tom pokazatelju, ukupno 20,3 % područja je izmijenjeno. Značajnija je promjena iz šuma u poljoprivredne i antropogene površine (67,5 %), dok promjena iz poljoprivrednih i drugih antropogenih površina u šume iznosi 32,4 %.
Prostorno gledano, područja s najvećom promjenom su u središnjem dijelu slijeva i neposredno uz ribnjake Crna Mlaka. Promjena je intenzivnija u hipsometrijski nižem i manje dinamičnom reljefu. Izražene osi promjene poklapaju se sa sabirnim kanalom autoceste i autocestom te s tokom Okićnice.
Najveća promjena iz tipa poljoprivrednih i antropogenih površina u šume vidljiva je u gorskom masivu Žumberačke gore. Takav proces u skladu je s nacionalnim trendovima depopulacije, deruralizacije i deagrarizacije gorskih ruralnih prostora. Uočljiv je u promjeni sastava krajobraza s prevladavanjem sekundarne sukcesije (obraštanja) na prethodno obrađivanim površinama.